ALTERNATIVNA RODNOST MASLINA
Alternativno, naizmjenično ili neredovito rađanje česta je pojava kod voćaka. Godine s iznimno visokim urodom izmjenjuju se s godinama bez uroda ili s vrlo niskim urodom. Kod masline je ta pojava osobito izražena. Maslinu koja je jednom zahvaćena tim alternativnim obrascem rađanja vrlo je teško vratiti u redovitu rodnost. Alternativno rađanje u velikoj je mjeri genetski uvjetovano, ali razmjeri te neredovitosti pod velikim su utjecajem okolišnih uvjeta, osobito klimatskih i uzgojnih. Plod masline razvija se na vegetativnom porastu od prethodne sezone i stoga je duljina tog porasta primarni čimbenik koji određuje rodni potencijal sljedeće sezone. Nakon velikog uroda mogućnost razvoja cvatova na kratkoj, nedovoljno narasloj prošlogodišnjoj mladici obično je mala.
Vitalnost cvjetova u cvatu također se razlikuje ovisno o rodnosti stabla u prethodnim godinama. Postotak zametanja ploda izražen na osnovi broja cvjetova ili cvatova znatno je manji nakon rodne godine negoli nakon nerodne godine. U nekim slučajevima alternacija u urodu manje je izražena negoli alternacija u broju plodova. Manji broj plodova na stablu, naime, može imati za posljedicu krupnije plodove, što umanjuje stupanj alternacije.
Postupni i nagli ulazak u neredovitu rodnost. Neredovito se rađanje može razviti postupno, tijekom više godina, ili naglo. Postupni ulazak u neredovitu rodnost događa se na područjima koja nisu izložena ekstremnim, obično klimatskim čimbenicima. Alternacija se razvija postupno, u skladu s godišnjim povećanjem uroda tijekom prvih godina
rađanja. Alternativno rađanje manje je izraženo kod mladih i manjih stabala zbog njihove bujnosti i većega godišnjeg porasta. No ono tijekom godina postaje sve naglašenije kao rezultat interakcije između klimatskih uvjeta i rađanja stabla u prethodnim godinama. Dvogodišnji obrazac rađanja koji se razvije na takav način obično je specifičan za svako stablo. Do spontane, nagle alternativne rodnosti dolazi na područjima koja su izložena ekstremnim vanjskim čimbenicima: hladnoći, izrazitim sušama i sl. Takvo alternativno rađanje obično se događa u cijelom nasadu, a nerijetko i na širem području. U većini slučajeva nedovoljna zimska hladnoća ili drugi ekstremni čimbenik započinje alternativni obrazac sa zimskom diferencijacijom koja je manja nego štoje potencijal stabla. l obratno, vrlo niskim zimskim temperaturama i obilnom diferencijacijom cvatnog pupa dolazi do visokog uroda, a potom do alternacije jer je visoki urod popraćen slabim vegetativnim porastom, što smanjuje cvatni potencijal sljedeće godine.
Količina zimske hladnoće potrebna za stvaranje cvatnih pupova linearno korelira s opterećenjem stabla plodom u prethodnoj godini. Stabla s prethodno visokim urodom zahtijevaju više hladnoće kako bi diferencirala istu količinu cvatnih pupova u odnosu na stabla s prethodno manje ploda. Cvjetovi koji se razviju pod takvim uvjetima u većini su slučajeva niske vitalnosti i ne zameću plod.
Utjecaj uroda i metabolički razlozi za alternativno rađanje. Urod u tekućoj godini glavni je čimbenik koji određuje stupanj diferencijacije i zametanja ploda u sljedećoj godini. Urod utječe na sposobnost diferencijacije pupova te neizravno, na intenzitet vegetativnog rasta izbojaka koji nose plod u sljedećoj godini.
Odnosom između vegetativne bujnosti i alternativne rodnosti može se, dijelom, objasniti niski stupanj alternativnog rađanja kod mladih stabala. Tijekom prvih godina nakon sadnje stabala godišnji porast je jak i dugačak jer je vegetativnih točaka porasta malo; Urod je, međutim, još uvijek ograničen zbog malog volumena stabla i dugih internodija. Nakon što stabla dostignu punu veličinu krošnje, stopa porasta pojedinoga rastućeg vrška se smanjuje, a povećava se razmjerna kompeticija između njih i plodova u razvoju.
Prosječnu rodnost znatno se može povećati uspostavIjanjem vrlo osjetljive ravnoteže između rodnosti i porasta, između vegetativnog i generativnog, nadziranjem svih čimbenika koji utječu na rast i rodnost, kao što su rezidba, obrada, navodnjavanje i optimalna ishrana, pravodobna berba, oprašivanje, prorjeđivanje ploda kao i prstenovanje. Svim tim mjerama isto se tako može, u velikoj mjeri, kontrolirati alternativnu rodnost.
