Lastovka, voćna a gorka…
Ime Lastovka dobila je po izgledu grančice i ploda koji podsjećaju na krila lastavice. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopće ne uzgaja na otoku Lastovu. Ona je autohtona uljna sorta zapadnog dijela otoka Korčule. Najviše se uzgaja na Korčuli, gdje je i vodeća sorta. Uzgaja se također na užem priobalnom pojasu u cijeloj južnoj i srednjoj Dalmaciji, na otocima Šolti, Hvaru i Braču te u Crnogorskom primorju. Ubraja se u pitome olivastere, prirodne križance između pitome i neke divlje masline (vjerojatno mastrinke). Razvija srednje bujno stablo, okruglasta oblika s krošnjom koja podsjeća na otvoreni kišobran. Najčešće ima nisko, račvasto deblo. List je malen, kopljast, tamnozelene boje. Cvatnja obično započinje u trećoj dekadi svibnja. Plod je bačvast, duguljast, dug u prosjeku oko 2 cm, a širok 1,4 cm. Dno ploda je ravno, vrh tup i zaobljen.
Teži u prosjeku 2,75 grama. Zelenkasti nezreli plod postupno prelazi u tamnoljubičastu boju, koja u potpuno zrelog ploda poprima duboku crnu boju. To je jedna od najuljevitijih sorti, a ovisno o položaju maslinika i klimi, sadržaj ulja u plodu početkom prosinca varira od 16 do 24 %. To je srednje rana sorta, kojoj od cvatnje do zriobe treba 180 dana. Redovito i obilno rodi. Uglavnom je samooplodna; njezin najbolji oprašivač je –>DROBNICA. Otporna je na ->MASLINOVU MUHU i –> PAUNOVO OKO. Potpuno je neotporna na –>RAK MASLINE. Osjetljiva je na niske temperature, osobito u jesen dok je plod još na stablu. Stoga je valja saditi na toplijim. zaklonjenijim područjima uz more. Izrazito je otporna na jaku i dugotrajnu sušu. Ulje je visoke kakvoće, zelenkastožuto, karakterističnoga gorkastog okusa, osobito u sušnijim godinama i nakon ranije berbe.
